IIC – Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela – Hrvatska grupa

Novosti

Restaurator se bavi najnezahvalnijim zamislivim poslom. U najboljem slučaju o njemu se ništa ne zna i ne vidi. Kad nešto predobro napravi, završi u društvu krivotvoritelja. Ako pak napravi loše, prezren je zajedno s kvariteljima umjetnosti. Bez njegova umijeća se ne može, a nedostaci izlaze na vidjelo na svakom koraku. Prosudba restauratorova rada je još nepouzdanija od prosudbe same umjetnosti, a to nam doista nešto kazuje.

Max Friedländer

Najavljujemo skup

drvene skulpture anđela s nekog oltara u depou

U Zagrebu, 5. i 6. prosinca 2016. godine u multimedijalnoj dvorani Muzeja Mimara Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela IIC – Hrvatska grupa organizira znanstveno-stručni simpozij pod nazivom Evidentiranje i preventivno konzerviranje kulturnih dobara.

Evidentiranje i preventivno konzerviranje ključne su, a u Republici Hrvatskoj danas nedovoljno razvijene, faze brige o kulturnim dobrima. Ovim skupom želimo skrenuti pozornost na tu temu, potaknuti stručnu i javnu raspravu o njoj te utrti put boljoj praksi, s ciljem učinkovitije zaštite i očuvanja kulturne baštine.

Poziv za sudjelovanje bit će objavljen 5. rujna.

Ususret Dijecezanskom muzeju?

drvena barokna skulptura arhanđela i njezina trodimenzionalna digitalna snimka

Brojne umjetnine koje su u crkvama i kapelama Zagrebačke nadbiskupije poslale nepotrebne ili nepoželjne ipak su, zahvaljujući zalaganju tadašnjeg nadbiskupa Alojzija Stepinca i kanonika Kamila Dočkala, ostale sačuvane u fundusu Dijecezanskog muzeja koji je osnovan 1939. godine. Međutim, Muzej je u nepovoljnim političkim prilikama 1971. godine zatvoren za javnost, i do danas nije među problemima koje imaju prvenstvo u rješavanju. Može li entuzijazam pojedinaca iz Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti i Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije promijeniti to stanje? O izložbi priređenoj s tom namjerom piše organizatorica Zvjezdana Jembrih.

Izabrano novo čelništvo

sudionici izborne skupštine za stolom

Kako vidite na slici, izborna skupština je uspješno dovršena. Mandat je ponovno povjeren iskusnoj predsjednici koja je posve obnovila vladu, a više pročitajte na stranici grupe i u zapisniku.

Razgovor sa Stefanom Scarpellijem

Stefano Scarpelli retušira sliku

Stefano Scarpelli, mag retuša je ponovno gostovao u Zagrebu. Sjetit ćete se da smo prije pet godina organizirali njegovo predavanje o restauriranju Giottova poliptiha iz Badie. Ovaj put smo iskoristili priliku za razgovor s njim. Razgovaralo se o njegovoj povezanosti s Hrvatskom, razlikama između nacionalnih škola, mijenama restauratorskog umijeća i položaju privatnih restauratora u Italiji. Razgovor su vodile Višnja Bralić i Ksenija Škarić.

Sarajevo, Visoko i Kraljeva Sutjeska

mikroskop u restauratorskoj radionici Gazi Husrev-begove knjižnice u Sarajevu

Snimila Zvjezdana Jembrih.

Bosanci među nama osmislili su stručno putovanje u Sarajevo, Visoko i Kraljevu Sutjesku. Nepuna tri dana ispunili su nam slikama i pričama toliko različitima kako to nismo iskusili nigdje drugdje. Ipak, nešto nam je dobro poznato iz vlastite sredine: strast profesionalaca suprotstavljena posvemašnjoj nezainteresiranosti politike za zaštitu kulturne baštine. Dojmove prenosi Ksenija Škarić.

Nova adresa za suradnike ovih stranica

Molimo sve suradnike na mrežnim stranicama udruge i one koji žele objavu ovdje da koriste web majmun iic povlaka hrvatskagrupa točka hr (obrana od spama).

Stranice uređuje Ksenija Škarić.

Restauriranje u Kataloniji: kontekst i praksa

Marta Estradella Colome čisti drvenu skulpturu uz pomoć mikroskopa

Snimio Olivier Steib

Predavanje Marte Estadella Colomé na ovu temu održano je 6. travnja u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. Kako je prošlo čitajte u izvješću Ivane Sambolić.

Mimetska (re)integracija

usporedba oštećenog i retuširanog detalja fresco slike

Naš član Ivan Srša, konzervator-restaurator savjetnik u Hrvatskom restauratorskom zavodu čija je specijalnost zidno slikarstvo, ponovno nas je počastio tekstom koji promatra teorijske okvire i aktualnu restauratorsku praksu s nužnim kritičkim odmakom. Premda se u naslovu sam ograđuje na područje zidnog slikarstva, tema nikako nije ograničena na probleme restauriranja zidnih slika, već se podjednako odnosi i na restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane skulpture, a relevantna je i za restauriranje u cjelini.

Čest nedostatak konzervatora-restauratora je upadanje u rutinu zbog koje razvijajući vještinu istovremeno zaboravljamo ponovno promišljati osnovne etičke pretpostavke struke i preispitivati jednom usvojena i uvježbana rješenja. Premda načelno poznajemo mogućnosti različitih pristupa retušu i redovito se pozivamo na jedinstvenost umjetnine, rješenja koja u praksi odabiremo su ipak često međusobno slična, kako zbog osobnog ukusa tako i zbog usklađivanja s očekivanjima kulturne sredine. Stoga je zanimljivo i osvješćujuće zamijetiti da se u drugoj školi, vrsti materijala, osobnosti i podneblju, na ista pitanja odgovara drugačijim rješenjima.

Privatnici u borbi za opstanak

Radionica tvrtke DOK-ART

Radionica tvrtke DOK-ART

Zamoljen da napiše osvrt na nedavne skupove konzervatora-restauratora Hrvatske, Andrej Dokić nam je odgovorio svojim viđenjem problema struke u Hrvatskoj. To je viđenje obilježeno njegovim statusom privatnog konzervatora-restauratora. Rijetko imamo priliku čitati što misle naši kolege privatnici, pa je ovaj prilog tim dragocjeniji.

Dokićev ton je polemičan, a u mišljenjima koja iznosi nije usamljen. Važno je napomenuti da on nije izabrao ogovaranje po kafićima, nego javni istup, da ne piše općenito, već o sasvim određenim problemima i njihovim uzročnicima, te da daje niz prijedloga kako poboljšati stanje struke u Hrvatskoj. Zato vjerujemo da je obveza svakog kolege koji se s njim ne slaže (a i onog koji ga podupire) da odgovori na isti način: javno, izravno i konstruktivno. Svakom takvom odgovoru nudimo prostor na ovim stranicama.

Anorganski materijali u restauriranju zidnih slika

mikroskopska snimka

Odabir materijala za restauriranje nikad nije bio isključivo rezultat suvremenih spoznaja o kemijskim odnosima u materijalu. Odabirom materijala restaurator je uvijek ujedno iskazivao svjetonazor, stav i uvjerenje, etička načela koja pretpostavlja svojim postupcima. Ivan Srša preispituje mitske pojmove restauriranja poput reverzibilnosti i autentičnosti na primjeru materijala za restauriranje zidnih slika. Povijest restauriranja je slijed izmjena moda u korištenju materijala i očekivanja koja imamo od tih materijala. Mode su dijelom iracionalne, i to podjednako fascinacija najnovijom tehnologijom kao i bezrezervna naklonost tradicionalnom.

Valid HTML 4.01 Strict Valid CSS

Stranice postavljene u srijedu, 28. ožujka 2012. Izmijenjeno u nedjelju, 3. srpnja 2016.