Temu zaštite Kaštelanskog zaljeva, njegova podmorja i obala izdvojili smo u zasebnu stranicu s izjavom IIC – Hrvatske grupe i prilozima Irene Radić Rossi i Mione Miliša.
Za članove IIC – Hrvatske grupe 5. svibnja 2022. godine je s početkom u 18 sati preko platforme JitsiMeet održano mrežno predavanje dr. sc. Martine Ožanić, više stručne savjetnice-konzervatorice Konzervatorskog odjela u Zagrebu pod naslovom Potres i zaštita pokretne kulturne baštine u sakralnim objektima
Izlaganjem je donesen pregled aktivnosti iz vizure konzervatorice Konzervatorskog odjela u Zagrebu koja je sa službom zaštite Ministarstva kulture i medija sudjelovala u popisu i procjeni šteta na pokretnim kulturnim dobrima u sakralnim objektima u gradu Zagrebu i okolici nakon potresa 22. ožujka 2020. godine, kao i u susjednim županijama nakon razornih potresa kod Petrinje i Siska 28. i 29. prosinca 2020. godine.
Na temelju provedenoga dokumentiranja šteta na sakralnom inventaru utvrđene su najčešće vrste šteta, opisani karakteristični primjeri te propisane mjere zaštite ovisno o stanju umjetnine, građevine i predstojećim građevinskim radovima sanacije. Izlaganje su zaključila razmatranja o konzervatorskim smjernicama i potrebnim budućim zahvatima na pokretnim dobrima te aktivnosti procjene rizika u cilju sprečavanja ili ublažavanja novih šteta nakon prirodnih nepogoda.
Nastavak internih predavanja, uz raspravu, grupa će za posebno osjetljive stručne teme nastaviti organizirati na prijedlog članova.
Dr.sc. Martina Ožanić diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost 2004. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Odsjeku za povijest umjetnosti na istom fakultetu obranila je 2017. godine doktorsku disertaciju na temu *Atektonsko građeni retabli XVIII. stoljeća na području sjeverozapadne Hrvatske* pod vodstvom mentora akademika Vladimira Markovića.
Od 2004. godine zaposlena je u Ministarstvu kulture, Konzervatorskom odjelu u Zagrebu, gdje radi na mjestu više stručne savjetnice-konzervatorice za pokretna kulturna dobra.
Žarište njezinoga znanstvenog interesa je umjetnička baština kontinentalne Hrvatske XVII. i XVIII. stoljeća, poglavito kiparstvo i altaristika, kao i teme zaštite kulturne baštine, s naglaskom na pokretna kulturna dobra i zidno slikarstvo.
Dr. Dubravka Jembrih-Simbürger (Institute of Science and Technology in Art, Academy of Fine Arts Vienna, Austria) će u četvrtak, 4. ožujka 2021. u 18 sati održati predavanje pod naslovom Prirodoslovne znanosti u istraživanju materijalne kulturne baštine. Ovo predavanje, koje čini dio ciklusa predavanja IIC – Hrvatske grupe s ciljem umrežavanja istraživača kulturne baštine na području Republike Hrvatske, moderirat će Valentina Ljubić Tobisch. Ovo je sažetak:
„Ovisno o smjeru istraživanja, o postavljenim pitanjima i nepoznanicama koje je bitno rasvijetliti, kao i svojstvima predmeta kulturne baštine, neizbježna je suradnja znanstvenih stručnjaka različitih disciplina poput kemije, fizike, mikrobiologije, povijesti umjetnosti, arheologije, filologije, arhivistike, informatike, konzervacije i restauracije.
U tom okviru predavanje će pokazati koji je doprinos prirodoslovnih znanosti na području istraživanja i očuvanja kulturne baštine. Na temelju različitih primjera pokazat ćemo kako analitičke tehnike koje se inače koriste kod analize materijala u kemiji, fizici, farmaciji, industriji te metode koje su dostupne za analizu na akceleratorima i sinkrotronima itd. - doprinose i daju važne informacije kod istraživanja i brige o kulturnoj baštini koja nam je povjerena.“
Snimila Tina Tomšič
Godine 2016. IIC je pokrenuo seminare za stručno usavršavanje – slobodno dostupne internetske izvore namijenjene konzervatorima-restauratorima i srodnim stručnjacima. Seminari su koncipirani poput IIC-ovih okruglih stolova: odabrani govornici kroz kratka izlaganja obrađuju određenu temu iz različitih aspekata, a potom odgovaraju na pitanja i komentare publike.
Prvi seminar održan je u ožujku 2016. godine, a bio je posvećen temi autorskih prava (“Copyright for Conservators”). U studenome 2019. održan je seminar o pisanju i objavljivanju radova (“Writing for Publication”). Podsjetimo, IIC ima dvije publikacije: renomirani znanstveni časopis Studies in Conservation i elektronički dvomjesečnik News in Conservation. Osim toga, IIC svake druge godine organizira tematske kongrese koji su popraćeni zbornicima recenziranih radova, pa je tema važna i za te autore. U travnju 2020. održan je mrežni seminar o prezentiranju/izlaganju na konferencijama (“Presenting at Conferences”). Četvrti mrežni seminar održan je u lipnju, a bavio se temom konferencijskih postera (“Creating a Successful Poster for the Real or Virtual World”).
Sagita Mirjam Sunara s Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu, ujedno članica Vijeća IIC – Hrvatske grupe, pratila je IIC-ov mrežni seminar posvećen posterima te ga detaljno prikazuje u priloženom dokumentu. Informacije sadržane u tekstu bit će korisne svima koji planiraju sudjelovati na nekom IIC-ovom kongresu ili na bilo kojem stručnom ili znanstvenom skupu ili izložbi postera. Govornici na ovom seminaru bili su: Meghan Monaghan, predsjednica Odbora za studentske postere na IIC-ovim kongresima u Los Angelesu (2016.) i Torinu (2018.) te na predstojećem kongresu u Edinburgu (2020.), Alfredo Adolfo Ortega-Ordaz, dobitnik nagrade za najbolji studentski poster na IIC-ovu kongresu u Torinu (2018.) i Sharra Grow, urednica News in Conservation. Seminar je moderirao Austin Nevin, predsjednik Tehničkog odbora IIC-ova kongresa u Edinburgu (2020.), dopredsjednik IIC-a i pomoćni urednik časopisa Studies in Conservation.
Važno je reći da su posterske sjednice na IIC-ovim kongresima otvorene i studentima konzervacije-restauracije. IIC objavljuje poseban poziv za prijavu studentskih postera, a odabrani studenti imaju snažnu mentorsku podršku članova IIC-ova Odbora za studentske postere. Autorica ovog priloga, Sagita Mirjam Sunara, i sama je sudjelovata u radu toga tijela te mentorirala petero inozemnih studenata koji su s posterima sudjelovali na kongresu “The Decorative: Conservation and the Applied Arts” održanom 2012. godine u Beču.
Sudjelovanje na mrežnim seminarima besplatno je za članove središnjice IIC-a, što je jedna od pogodnosti članstva u toj međunarodnoj organizaciji. (Članovi IIC-ovih nacionalnih i regionalnih grupa/udruga nisu automatski i članovi središnjice, te ne ostvaruju to pravo.) Videozapisi svih seminara mogu se pogledati na IIC-ovoj platformi, koja je također za članove besplatna.
Dr. sc. Miona Miliša, docentica s Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu i članica Vijeća IIC – Hrvatske grupe održala je stručno predavanje na temu razumijevanja i zaštite kamene baštine. Predavanje pod nazivom Epiderna kamene baštine održano je u Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita 15. srpnja 2020. godine, u organizaciji IIC – Hrvatske grupe, s predsjednicom Žanom Matulić Bilač, koja je ovim izlaganjem pokrenula tematski ciklus upoznavanja kamenih ploha u Dalmaciji. Realizirano je uz potporu Muzeja grada Splita.
Snimio Mladen Čulić
Kulturna baština nije reprezentacija nego okvir trajanja neke zajednice. To dobro znaju naši Splićani. Oni, kojima je na čuvanje povjerena Dioklecijanova palača zaputili su se, temeljito pripremljeni teorijskim razmatranjem, u Poljica da ustanove što znači očuvanje baštine tamošnjih ljudi.
Naizgled skromne i ne osobito stare crkvice jednako su važne ljudima koji ondje žive kao i Peristil rođenom Splićaninu. Zato je Jurica Matijević poveo skupinu radoznalaca da na licu mjesta provjere ustanovljeni okvir zamisli zaštite njihove baštine. O tome što su vidjeli i zaključili izvješćuje Jelena Zagora.
Drugi priručnik o restauriranju (pogledajte članak niže) pod nazivom „Neka istraživanja na području terminologije u konzervatorsko-restauratorskoj struci” predstavio je 28. veljače u Centru Studia Mediterranea u Splitu autor istraživanja dr. sc. Denis Vokić, konzervator-restaurator savjetnik i docent na Studiju restauracije i konzervacije Sveučilišta u Dubrovniku.
U raznovrsnoj Vokićevoj djelatnosti pitanja stručne terminologije višekratno su dolazila u središte njegova interesa. Ovim predavanjem Vokić prenosi rezultate nedavnih istraživanja upotrebe pojmova kulturno dobro, kulturna baština i spomenik kulture, objavljenih u Godišnjaku zaštite spomenika kulture pod nazivom „Novi prilozi raspravi o nazivu ukupnog predmeta interesa konzervatorsko-restauratorske i muzejske struke”.
Snimila Zvjezdana Jembrih.
Bosanci među nama osmislili su stručno putovanje u Sarajevo, Visoko i Kraljevu Sutjesku. Nepuna tri dana ispunili su nam slikama i pričama toliko različitima kako to nismo iskusili nigdje drugdje. Ipak, nešto nam je dobro poznato iz vlastite sredine: strast profesionalaca suprotstavljena posvemašnjoj nezainteresiranosti politike za zaštitu kulturne baštine. Dojmove prenosi Ksenija Škarić.
Pred početak obilaska grada. Snimila Sabina Obrst Krilić.
U 2013. godini uputili smo se upoznati kolege konzervatore i restauratore u Štajerskoj, saznati nešto o projektima na kojima rade, metodologiji i organizaciji djelatnosti zaštite kulturne baštine u cjelini. Zanimalo nas je i kamo to idemo sa pripajanjem Europskoj Uniji. O stručnoj ekskurziji 16. i 17. svibnja 2013. izvješćuju Jelena Ćurić, Katija Hrepić, Sabina Obrst Krilić i Ivana Sambolić.
24. međunarodni kongres IIC, drugi kojem smo nazočili organizirano kao Hrvatska grupa, održan je 10. - 14. rujna 2012. u Beču pod naslovom "The Decorative: Conservation and Applied Arts". Osim četiriju naših članica, iz Hrvatske su nazočile još dvije restauratorice - konzervatorice, te čak petero studenata Sveučilišta u Dubrovniku, Ovaj put su iz naše zemlje prikazana dva postera. Izvješćuju Sandra Lucić Vujičić i Ksenija Škarić.
Snimila Jelena Ćurić
IIC – Hrvatska grupa među svojim statutom proklamiranim djelatnostima ima jačanje suradnje sa srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu i razvijanje programa međunarodne suradnje. Kako to ne bi ostalo na riječima, 24. ožujka 2011. godine spakirali smo torbe, iznajmili autobus i uputili se u Budimpeštu vidjeti što i kako rade naši kolege u radionicama Akademije likovnih umjetnosti, Nacionalnog muzeja, Nacionalne galerije, Muzeja lijepih umjetnosti i Muzeja za umjetnost i obrt. Kako je vrijeme bilo kratko, podijelili smo se u tri grupe – jednu posebno zainteresiranu za primijenjene umjetnosti, drugu koja povezuje edukaciju s restauriranjem i treću koju su zanimale prvenstveno radionice za slike i polikromiranu skulpturu. Izvješće nam donosi Antonina Srša.
Snimila Ksenija Škarić
Kongres pod nazivom “Conservation and the Eastern Mediterranean” održan je u organizaciji IIC-a u Istambulu 20.-24. rujna 2010. godine. Prisustvovali su mu i naši članovi, a predstavili su čak četiri postera iz Hrvatske. Poster o konzerviranju-restauriranju Peristila u Dioklecijanovoj palači pripremili su Sagita Mirjam Sunara, Domagoj Mudronja, Marin Barišić i Ivan Sikavica. Ksenija Škarić i Frane Mihanović izradili su poster o projektu konzerviranja i prezentacije relikvija iz župne crkve sv. Blaža u Vodnjanu. Suzana Kolić-Gunjača i Antonio Šerbetić izradili su poster o restauriranju dubrovačkih “Zelenaca”. Ivana Nina Unković predstavila je konzervatorsko-restauratorske radove na drvenoj skulpturi sv. Antuna Opata iz napuštene crkve sv. Dominika u Šibeniku. O kongresu piše Ksenija Škarić
Snimio Frane Mihanović
15. siječnja 2010. godine održano je prvo iz ciklusa predavanja u organizaciji udruge IIC – Hrvatska grupa. Predavanje je održao Frane Mihanović, inženjer radiologije sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Pored izvrsnih digitalnih rendgenskih snimaka slika na platnu i dasci, Frane Mihanović je radio i MSCT skulptura i drugih trodimenzionalnih predmeta sa zadivljujućim rezultatima.
Radiografska snimanja u konzerviranju-restauriranju primjenjuju se dugi niz godina, a prve snimke napravljene su odmah nakon otkrića rentgenskih zraka. Na početku primjene radiografije u konzervaciji-restauraciji kao receptor radiografske slike koristila se staklena fotografska ploča, a poslije, radiološki film u svim mogućim inačicama. Razvoj radiološke tehnologije omogućio je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća prijelaz s analognih tehnologija na digitalne radiografske metode koje su omogućile naknadnu obradu i analizu dobivenih dvodimenzionalnih slikovnih podataka. Vizualizacija objekata kulturnih dobara u trodimenzionalnom prikazu, kao i istraživanja, omogućena je primjenom kompjuterizirane tomografije (CT). Uključivanjem različitih profila stručnjaka i korištenje različitih metoda oslikavanja, potvruđje se komplementarnost metoda, koje pridonose podizanju kvalitete u "dijagnostičkom" dijelu procesa konzervacije-restauracije kulturnih dobara. Interdisciplinarni pristup i sinergija u radu svih dionika, dovodi do novih spoznaja, kako o samom objektu snimanja, tako i i mogućnostima korištenja novih metoda radiografskog oslikavanja i prikaza. O predavanju izvješćuje Ksenija Škarić.
Snimio Nenad Gattin
Kako kroz urednički rad na fotoarhivu graditi priču o gradu? Kako formirati fotoarhiv Dioklecijanove palače u Splitu da bude više od kolekcije slika – ako želimo izgraditi narativ o povijesti njezinih transformacija i postojanosti njezinih povijesnih slojeva? Što ako želimo arhivirati njezine fizičke oblike, ali i njezina neopipljiva značenja – od promjena načina korištenja, do bilježenja dramatičnih igri svjetla i sjene, koji ravnopravno sudjeluju u formiranju duha mjesta kao i njezini fizički atributi? Možemo li kroz fotoarhiv vizualizirati poetiku grada, ali i stvoriti kritički alat za razumijevanje problema koji taj duh ugrožavaju, poput turistifikacije, gentrifikacije, privatizacije javnog prostora?
Na ova pitanja pokušat ću odgovoriti na primjeru svoga uredničkog rada na fotoarhivu čuvenog hrvatskog fotografa Nenada Gattina (1930–1988) posvećenog Dioklecijanovoj palači u Splitu.
Nenad Gattin je 1960ih godina snimio prvi sveobuhvatan „portret” Dioklecijanove palače nakon glavnine ekstenzivnih arheoloških radova koji su se u Palači odvijali od 1950ih godina, kada je Dioklecijanova palača uglavnom dobila izgled kojega danas ima. Osobna ostavština Nenada Gattina pohranjena je u Institutu za povijest umjetnosti od 2016., a objedinjava zbirku od oko 23.000 c/b fotografskih negativa, od kojih je oko 400 posvećenih Dioklecijanovoj palači, te fotoalbume, fascikle i registratore s autorskim tekstovima, fotografskim ispisima, kontaktima i povećanjima nastalima u drugoj polovici 20. stoljeća.
Kao povjesničarka arhitekture posvećena kako Dioklecijanovoj palači, tako i fenomenu bilježenja prostora kroz različite medije, sakupila sam arhivu vizualnog i tekstualnog materijala o Dioklecijanovoj palači od antike do danas. U predavanju ću pokazati kako klasificiram i povezujem Gattinove fotografije s komplementarnim materijalima, s fokusom na interpretativni potencijal fotoarhiva.
Predavanje je rezultat istraživanja u okviru HRZZ projekta Instituta za povijest umjetnosti Ekspozicija. Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas, voditeljice dr. sc. Sandre Križić Roban.
Snimio Vladan Desnica
Dana 8. listopada 2020. godine održan je prvi sastanak radne skupine IIC – Hrvatska grupa: umrežavanje istraživačkih mogućnosti i stručnog znanja za kulturnu baštinu na području Republike Hrvatske. Po zaključcima održanog sastanka, cilj rada radne skupine u mandatu udruge od 2020. do 2022. godine je skeniranje potreba i resursa, održavanje mjesečnih predavanja stručnjaka o znanosti u baštini, popisivanje hrvatskih znanstvenika koji rade u kulturnoj baštini i onih koji su do sada neiskorišteni u njenom istraživanju kroz kontaktiranje i anketiranje te izradu statističkih studija.
Nakon godišnjeg izvještaja o rezultatima provedenih istraživanja koji će biti predstavljeni na godišnjoj Skupštini udruge, završni izvještaj 2022. godine koji će udruga poslati Ministarstvu kulture i medija te Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH s inicijativom (na temelju procjene) da pokrenu pridruživanje Republike Hrvatske E-RIHS platformi u statusu promatrača, sastaviti će voditeljica skupine Valentina Ljubić Tobisch te predsjednica udruge i koordinatorica skupine Žana Matulić Bilač. Budući da je ista inicijativa pokrenuta u Austriji uspjela postaviti tu zemlju u status promatrača, što nije nimalo lako, hrvatske kolegice koje žive i rade u Austriji te su aktivni dio austrijske inicijative odlučile su svojim iskustvima i savjetima pomoći IIC – Hrvatskoj grupi da na svojoj platformi istraži mogućnosti Hrvatske, kao pripremnu fazu za koju se nadamo da će zaživjeti kao poticaj Republici Hrvatskoj da se pridruži europskoj mreži European Research Infrastructure for Heritage Science.
Članovi radne skupine su konzervatori-restauratori: Valentina Ljubić Tobisch, Žana Matulić Bilač, Aida Grga, Nevena Krstulović, Jelena Zagora, Josipa Marić, Kristina Kojan Goluža te znanstvenici u baštini: nekadašnja voditeljica Prirodoslovnog laboratorija HRZ-a Dragica Krstić te voditelji Prirodoslovnih laboratorija na odsjecima za konzerviranje-restauriranje: Ivica Ljubenkov (Split), Vladan Desnica (Zagreb) i Dubravka Jembrih Simbürger (Beč). Skupina će se uskoro proširiti predstavnikom humanističkih znanosti i profesorom na Katedri za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu Frankom Ćorićem, članom IIC – Hrvatske grupe te će njen sastav biti nadopunjavan i mijenjan u hodu. U izradi je lista znanstvenika svih područja koji se bave kulturnom baštinom, te anketa za osnovni uvid u njihov profil rada. Pozivamo sve članove i kolege na suradnju!
Začetnici IIC. Fotografija je u vlasništvu IRPA, Brussels
Dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, docentica na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu i dugogodišnja članica Komunikacijskog tima Međunarodnog instituta za konzerviranje-restauriranje povijesnih i umjetničkih djela (International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works, IIC) održala je 10. rujna 2020. godine mrežno predavanje posvećeno toj organizaciji koja ove godine obilježava 70. godišnjicu utemeljenja. Predavanje je dostupno na Facebook stranici IIC – Hrvatske grupe i YouTube kanalu udruge.
U prvom dijelu predavanja predstavljeni su osnivači IIC-a i događaji kroz koje su uspostavili profesionalnu suradnju. Razaranja koja je donio Drugi svjetski rat imala su presudan utjecaj na odluku o osnivanju IIC-a. Značajno je bilo i gašenje časopisa Technical Studies in the Field of the Fine Arts koji je našim protagonistima služio kao platforma za razmjenu znanja i iskustava. U predavanju je predstavljen i dugotrajan put od ideje o osnivanju IIC-a (1945.) do njegove pravne registracije (1950.).
U drugom dijelu predavanja predstavljena je misija i djelovanje današnje organizacije. Bilo je riječi o IIC-ovu časopisu Studies in Conservation, izravnome sljedniku časopisa Technical Studies in the Field of the Fine Arts i vodećoj znanstvenoj publikaciji u području konzerviranja-restauriranja, ali i o IIC-ovu glasilu News in Conservation. Predstavljeni su IIC-ovi bienalni kongresi, s naglaskom na onaj koji se u studenome 2020. godine održava u Edinburgu, a koji će se zbog epidemiološke situacije održavati u online formatu. IIC veliku pažnju posvećuje studentima konzerviranja-restauriranja i onima koji su netom diplomirali, pa je i o tome bilo riječi. Sunara je predstavila pogodnosti članstva u IIC-u, a predavanje je zaključila kratkim prikazom svojih aktivnosti unutar te međunarodne organizacije.
snimila Valentina Ljubić Tobisch
Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela IIC – Hrvatska grupa uspostavio je u kolovozu 2020. godine radnu skupinu pod nazivom IIC – Hrvatska grupa: umrežavanje istraživačkih mogućnosti i stručnog znanja za kulturnu baštinu na području Republike Hrvatske. Cilj radne skupine je ispitivanje mogućnosti i zainteresiranosti hrvatskih znanstvenih i kulturnih organizacija za interdisciplinarno umrežavanje, izmjenu znanja i iskustva, te međusobnog podupiranja pri izučavanju predmeta kulturne baštine putem znanstveno utemeljenih metoda istraživanja. O pojedinostima piše inicijatorica i članica radne skupine Valentina Ljubić Tobisch.
Župni dvor u Vugrovcu. Snimila Nives Maksimović
Sve naše dosadašnje inicijative i obavijesti o posljedicama potresa 2020. u Zagrebu i na Baniji po kuturna dobra i baštinu možete pregledati na posebnoj stranici. Dok su djelatnosti oko početka obnove već u toku, u pripremi su i nove inicijative usmjerene na sprečavanje budućih šteta u ovom trusnom gradu. Nastavite nas pratiti i pridružite nam se.
U subotu. 30. rujna 2017. održan je sedmi susret iz ciklusa „10 priručnika o restauriranju“. Dvadesetak kolegica i kolega profesionalno povezanih s prezentiranim temama obišlo je tri lokacije u Hrvatskom zagorju: kapelu sv. Jakoba na Očuri, crkvu sv. Marije Snježne u Belcu te kapelu sv Jurja u Juranšćini. Ovaj događaj bio je spoj struke i prelijepih pejsaža ukrašenih niskom sakralne i obrambene arhitekture, tako da je doživljaj bio jedinstven. O njemu izvješćuje Stela Grmoljez Ivanković.
Naša vrijedna i osebujna splitska članica Žana Matulić Bilač ponovno je preuzela inicijativu. Pokrenula je seriju događanja pod nazivom "10 priručnika o restauriranju", čiji duh oslikava njezin programski tekst.
Ciklus kolegijalnih druženja u organizaciji IIC-Hrvatske grupe pod nazivom "10 priručnika o restauriranju" započeo je u u Splitu, u srijedu, 25. siječnja 2017., kolegijem dr. sc. Gorana Nikšića Konzervatorski zahvati u Dioklecijanovoj palači. Pročitajte o Dioklecijanovoj palači i konzervatorskom radu uopće iz očišta autora te o samom događaju kako ga je doživio sudionik Jurica Matijević.
Snimio Olivier Steib
Predavanje Marte Estadella Colomé na ovu temu održano je 6. travnja u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. Kako je prošlo čitajte u izvješću Ivane Sambolić.
Zidne slike u gradu Rajhenburgu. Snimila Jelena Ćurić.
Uspješno provedene izbore u Udruzi proslavili smo posjetom kolegama u Sloveniji koji su nam predstavili restauratorske radove u Brežicama, gradu Rajhenburgu i Krškom, mahom financirane iz fondova Europske unije. Sa izleta preko Zagrebu najbliže granice izvješćuje Ksenija Škarić.
Josip Belamarić, Barbara Španjol-Pandelo, Goran Nikšić i Jure Matijević u korskim klupama splitske katedrale. Snimio Mladen Čulić.
Znanstveni skup Svetišta dalmatinskih katedrala: rješenja u prošlosti i izazovi obnove održan je 27. i 28. rujna 2013. godine u Splitu i Trogiru. Skup su zajednički organizirali IIC – Hrvatska grupa i Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu. U organizaciju se uključio veći broj članova Udruge koji su ujedno sudjelovali kao predavači ili moderatori skupa.
Na našim stranicama objavljujemo sažetke izlaganja, kratke životopise izlagatelja i izvješće koje su pripremile Jelena Ćurić, Ines Kobas i Ksenija Škarić. Možete preuzeti i knjižicu sažetaka. Konačno, pogledajte i odjek skupa u časopisu Kvartal Instituta za povijest umjetnosti.
Snimila Ivana Sambolić
U rujnu 2010. godine u Splitu je održana zanimljiva radionica pod nazivom “Nove metode saniranja poderotina slika na platnu”. Radi se o finom i preciznom načinu zatvaranja oštećenja pomoću niti istog platna i ljepila, koje se izvodi spajanjem poderanih niti pod mikroskopom.
Voditeljica radionice bila je diplomirana restauratorica slika Petra Demuth koja dolazi sa Fachhochschule Köln, Institut für Restaurierungs und Konservierungswissenschaft, renomiranog njemačkog studija konzervacije i restauracije. Ona je, u suradnji s profesorom Winfriedom Heiberom, sa studija konzervacije na Umjetničkoj akademiji u Dresdenu, razvila niz alternativnih metoda saniranja poderotina slika na platnu koje su pobudile interes među stručnjacima. Metodologiju rada prezentirala je na više radionica koje su do sada bile organizirane širom svijeta: Chicago, London, Cambridge, Tokyo, Oslo, Copenhagen, Berne, Maastricht, Amsterdam, Florence, London, New Haven i Melbourne. Ovo je bila dobra prilika da te metode prezentira i restauratorima iz Hrvatske.
Radionicu su zajednički organizirali IIC–Hrvatska grupa i Odsjek za konzervaciju i restauraciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, a održana je u prostorima Umjetničke akademije u ulici Fausta Vrančića br. 17. Glavni organizator bio je Jure Matijević. O radionici izvješćuje Ivana Sambolić.
U organizaciji IIC-Hrvatske grupe ugledni talijanski restaurator Stefano Scarpelli održao je 26. travnja 2010. godine predavanje o restauriranju Giottovog poliptiha iz Badie.
Suradnja Hrvatskog restauratorskog zavoda sa Stefanom Scarpelliem, privatnim restauratorom iz Firence traje gotovo dva desetljeća. Do prvih susreta dolazi sredinom 1990.-tih godina kada Stefano Scarpelli dolazi u Dubrovnik i Zagreb s međunarodnim timom stručnjaka za zaštitu spomeničke baštine koje je okupila Arch fondacija. Do danas je sudjelovao na projektima u restauratorskim radionicama HRZ-a diljem Hrvatske.
Na inicijativu dr. sci. Višnje Bralić, gospodin Scarpelli uključen je 2000. godine kao stručni suradnik u konzervatorsko-restauratoratorske radove na oltarnoj pali Bartolomea Vivarinija „Bogorodica s djetetom i svecima“ (1475.) iz Velog Lošinja koje je tijekom 1999.-2001. godine vodila restauratorica Nelka Bakliža. Primjenom iskustva i prakse firentinskih radionica koje svoju tehniku retuša temelje na poznavanju renesansnih slikarskih tehnika, gospodin Scarpelli pridonio je uspjehu izvedenog retuša tj. integracije oštećenja u cjelinu.
Za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine restauratori Stefano Scarpelli i Nelka Bakliža dobili su nagradu „Vicko Andrić“ za 2001. godinu. Konzultacije s gospodinom Scarpellijem se nastavljaju prilikom restauriranja slike Giovannia Bellinia „Sv. Augustin“ i „Sv. Benedict“ iz Stossmayerove Galerije u Zagrebu. Radove su tijekom 2007.-2008. godine vodili restauratori Pavao Lerotić i Nelka Bakliža. Savjeti i iskustvo gospodina Scarpellia bili su ovom priliko izuzetno poticajni tijekom rekonstrukcija oštećenja i završnog retuša te je uspješno izvedeno restauriranje bilo posebno zapaženo na monografskoj izložbi Giovannia Bellinia u Rimu 2008. godine.
Scarpelli je kod nas čest i rado viđen gost, a 2012. godine iskoristili smo njegov boravak u Zagrebu i obavili s njim razgovor za ove stranice.
Stranice postavljene u nedjelju, 28. ožujka 2012. Izmijenjeno u petak, 13. svibnja 2022.
