Izvješćuju Sandra Lucić Vujičić i Ksenija Škarić, obije u zvanju konzervatora-restauratora savjetnika u Hrvatskom restauratorskom zavodu
Središnji događaj za konzervatorsko-restauratorsku djelatnost na međunarodnoj razini u 2012. godini bio je 24. međunarodni kongres IIC-a, koji je pod nazivom The Decorative: Conservation and Applied Arts održan od 10. do 14. rujna 2012. godine u Beču. Ove godine iz IIC – Hrvatske grupe učestvovale su četiri članice: Višnja Bralić, Danijela Jemo, Sandra Lucić-Vujičić i Ksenija Škarić. Kongresu je trebala prisustvovati i Sagita Mirjam Sunara, koja nije mogla doći zbog smrti u obitelji, ali je i iz daljine sudjelovala kao selektorica u ocjenjivanju studentskih postera. Iz Hrvatske su još prisustvovale Romana Jagić, Kristina Kojan Goluža te pet studenata restauriranja sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Bio je to svojevrsni sajam restauriranja. Predavanja su obuhvatila široki raspon tema od egipatskih zidnih slika, preko nakita, pietre dure, namještaja, zidnih tapeta, umjetničkog stakla i porculana, slika, skulptura, tekstilnih i metalnih umjetnina do predmeta moderne umjetnosti i dizajna. Veliki dio predavanja posvećen je bio nedestruktivnim laboratorijskim istraživanjima kulturne baštine, a najživlje rasprave izazvale su teme koje uključuju organizacijski i financijski vid restauriranja, javnu dostupnost kulturne baštine i transparentnost (doslovno!) projekata restauriranja. Da su takve teme u žiži dokazuje činjenica da je nagrada Keck za najbolji restauratorski projekt ove godine podijeljena dvama dobitnicima, u oba slučaja za projekt koji se javno izvodi. Muzej Acropolis organizirao je konzervatorsko-restauratorske radove na skulpturama s atenske Akropole iza staklene pregrade, a Dana Goodburn-Brown u projektu Shopping-mall CSI: Archaeological conservation in the community izvodila je istraživanja i konzerviranje arheološke građe iz anglo-saksonskog groblja sa posjetiteljima trgovačkog centra.
Usprkos deklarativnom i stvarnom međunarodnom karakteru, kongres je imao jak pečat anglo-saksonske restauratorske tradicije. To znači da konzerviranje uvijek ima prednost pred restauriranjem, prirodnoznanstveno pred humanističkim, a istraživanja, dokumentiranje i prezentiranje uzimaju više resursa od samih zahvata.
Predavanja su vođena čvrstom i nemilosrdnom rukom predsjedavajućeg, tako da nisu bila moguća ni kašnjenja s početkom izlaganja niti probijanje predviđenog vremena.
Tradicionalno kongres započinje dodjelom Forbesove nagrade za životno djelo, značajan doprinos u području restauriranja, te plenarnim predavanjem dobitnika. Bio je to ove godine dr. sc. Manfred Koller, dugogodišnji voditelj radionica Bundesdenkmalamt, tridesetogodišnji urednik restauratorskog časopisa Restauratorenblätter, donedavni, također dugogodišnji predsjednik Austrijske grupe IIC i dobro srce tog stručnog udruženja. U svom predavanju on nam je predstavio grad u koji smo došli, Beč, povijest njegovog urbanističkog razvitka i značaj dekorativnog u njegovom oblikovanju. Tijekom kongresa, u utorak, svečano je predstavljen prvi broj časopisa Restauratorenblätter, kojeg nije uredio Koller, već mlade nasljednice Martina Griesser-Stermscheg i Franka Bindernagel, a izašao je kao zbornik radova posvećenih njemu.
Kako su koncipirana najbolja predavanja? Osim što prezentacije moraju biti pregledne i u skladu sa riječima predavača, one moraju sadržavati kvalitetne fotografije i jasne grafikone/tablice. Animacija sadržaja nije presudna za kvalitetu prezentacije. Predavanja nastala kao rezultat zajedničkog rada biologa/geologa/kemičara/fizičara i konzervatora-restauratora uvijek plijene najveću pozornost. Siguran prolaz kod ocjenjivačke komisije imaju i predavanja „egzotičnog“ sadržaja koja se bave istraživanjima ili radovima na umjetninama jedinstvenim u svijetu zbog svog geografskog položaja, tehnologije izrade ili stupnja ugroženosti. Na primjer, predavanje E. Woolley, J. Nadolny i L. Shekede: "Kositreni reljef na zidnim slikama 13. stoljeća na Cipru: tehnološka istraživanja i konzerviranje“ ("Tin relief on thirteenth-century Cypriot wall painting: technology and conservation") je kao osnovu imalo kvalitetnu prezentaciju, a objedinilo je povijesne i povijesno-umjetničke činjenice, tehnološka istraživanja i konzervatorski pristup. Tema obrađuje problematiku kositrenih zvjezdica koje su nekad bile sastavni dio zidnih slika s Cipra, a danas se na pregledanim lokalitetima vide samo tragovi njihovog postojanja.
Nama su osobito zanimljiva bila predavanja koja su se bavila baštinom sličnom našoj. Márta Guttmann iz Rumunjske prezentirala je radove na oslikanoj opremi i tabulatima drvenih kapela u Transilvaniji "The Umling painter-carpenter workshop in Transylvania". Ti su tabulati, kao i kod, nas, pomalo ostali van središta pozornosti istraživača, ali i izvan sustava financiranja, jer su na pola puta između etnologije i likovnih umjetnosti. Tehnologija, stanje i karakteristična oštećenja, nesporazumi s očekivanjima vlasnika, sve je to slično situaciji s našim drvenim kapelama.
Zanimljivo nam je bilo i predavanje o restauriranju kositrenih sarkofaga iz obitelji Habsburg, ne samo zbog sličnosti sa sarkofagom Emerika Erdödyja iz Klanjca koji je također restauriran u Beču, već i zbog karakterističnog problema starijih intervencija suvremenim materijalima, koje se s vremenskim odmakom češće pokažu problemom nego rješenjem za spas umjetnina.
Osim samih predavanja i diskusija vezanih uz njih, tijekom kongresa mogli smo pregledati sajam knjiga i opreme, posjetiti muzeje, galerije i povijesne lokacije te susresti kolege i razmijeniti iskustva. U srijedu 12. 9. 2012. organizirane su ekskurzije i posjete radnog naziva "Konzervatori razgovaraju s konzervatorima". Tog dana posjetili smo radionice Odjela za konzerviranje i restauriranje Instituta pri Sveučilištu za primijenjenu umjetnost gdje nas je dočekala voditeljica odjela dr. Gabriela Krist sa svojim kolegama. Na Odjelu za konzerviranje i restauriranje studira se pet godina, ali po starom akademskom sistemu jer Austrija nije prihvatila bolonjski model studiranja. Moduli koji se nude su: slike, objekti, tekstil i kamen.
Pogledali smo izložbu "Bojila Hallstatta: Tekstil kao veza između istraživanja i umjetnosti" i čuvaonicu u Prirodoslovnom muzeju u kojoj su pohranjeni svi nalazi te kulture starijeg željeznog doba. Temperatura u čuvaonici iznosi 14°C, a pohranjenim fragmentima tekstila se među svim nalazima posvećuje najveća pažnja.
Popodne smo posjetili Schatzkammer, muzej carske riznice sa zbirkama koje sadrže umjetnine datirane od srednjeg do novog vijeka. Visokovrijedne zbirke pravilno su osvijetljene – izlošci su gotovo u mraku!
U četvrtak je u stanci predavanja održan sastanak regionalnih grupa IIC-a gdje su predstavnici grupa kratko izvijestili o svojim aktivnostima. Hrvatska delegacija je pohvaljena za aktivnosti, brojnost članstva i rezultate ostvarene u okruženju ekonomske krize. Veliki dio sastanka bio je posvećen predavanju japanskih kolega o evakuiranju i konzerviranju umjetnina nakon velikog potresa u ožujku 2011. U četvrtak navečer je, na inicijativu austrijskih kolegica, održan neformalni sastanak restauratora tekstila iz Austrije, Švicarske, Mađarske, Velike Britanije i Hrvatske. Na tom sastanku su razmijenjena iskustva i kontakt podaci te pobrojani problemi koji su očevidno isti u svim zemljama: nedovoljno priznavanje profesije i smanjenje sredstava potrebnih za izvođenje radova.
Tijekom kongresa izložen je 41 poster profesionalnih restauratora i 20 studentskih postera. Sažeci postera "odraslih" tiskani su u zborniku kongresa, dok se studentski posteri mogu vidjeti na stranicama IIC-a. Među "odraslima" su dva postera hrvatskih autorica: Romane Jagić, Siniše Cvetkovića i Srebrenke Bogović (Salon of the Swiss House, Zagreb, Croatia), kao i poster naše članice Ksenije Škarić (The conservation of the Gothic Choir Stalls, Zadar Cathedral, Dalmatia). Zabavan i provokativan je slučaj predstavljen na nagrađenom posteru Stefana Belishkog iz Bugarske (Vandalism or artistic expression: street art on the Monument to the Soviet Army, Sofia, Bulgaria). Prošle godine spomenik Sovjetskoj armiji u Sofiji osvanuo je jednog jutra oslikan u likove iz američke pop-kulture. Incident je izazvao rasprave i intervencija je odmah interventno uklonjena. Rasprave su, dakako, bile isključivo o političkim konotacijama vandalskog čina. A intervencija, kako vidite na slikama, nije umjetnički nezanimljiva.
Među nagrađenim posterima su I. Tuna, I. Saulesleja: "Latvian headdresses: analysis and conservation" i studentski poster – A. Lanzagorta, M. Reyes, E. Barrera: "The conservation process: Revitalizing a collection of hand fans".
Među studentskim posterima nalazi se poster Manuele Wiesend s Akademije likovnih umjetnosti u Stuttgartu o tirolskim slikama na paukovoj mreži ("Tyrolean 'paintings on Cobwebs': technology and materials"). Nije trik i nije metafora. Radi zaista o slikarstvu u kojem je nosioc paukova mreža.
Kongres je zatvorio predsjednik IIC-a Jerry Podany kojem krajem godine istječe mandat pa je ovu prigodu iskoristio za zahvalu svima s kojima je surađivao. Sljedeći kongres održava se u Hong Kongu 2014. godine. Stoga prionimo poslu! Mislimo kako je Hrvatska dovoljno „egzotična“ i kako imamo dovoljno zanimljivih tema i projekata za prijaviti za idući kongres IIC-a koji će se održati 2014. u Hong Kongu.
