IIC – Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela – Hrvatska grupa

Jadna struka koja Bosne nema

Stručno putovanje u Bosnu, 12.-14. lipnja 2014.

Izvješćuje Ksenija Škarić konzervatorica-restauratorica savjetnica u Hrvatskom restauratorskom zavodu.

postav arheološke zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu

Arheološka zbirka Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Snimila Ksenija Škarić.

Niti jednom se putovanju nismo tako razdragano veselili. Nedostaje nama Bosna. Srećom imamo nekoliko Bosanaca među kolegama, pa i putnicima.

Krenuli smo u četvrtak 12. lipnja, sat ranije od prvotno planiranih 15.00, u strahu da ćemo propustiti početak prve utakmice Mundiala Brazil-Hrvatska. Organizacijski odbor nenadmašan. Bosanac Slobodan Radić i Bošnjakinja Sena Kulenović kao stručno vodstvo, a Jelena Ćurić izvršna menadžerica koja sve njihove složene kombinacije drži pod nadzorom i prenosi ostalima. Imamo sreću i s vozačem. Dobro je počelo.

Prelazak granice doživljavamo kao tunel u vremenu. Odjednom oko nas prizori koje kroz maglu pamtimo otprije dvadesetak godina. U Bosanskom Brodu rafinerija koja radi. Nakon izlaska iz grada porušene kuće i druge, samo trošne na prodaju. Priroda ljudima preotima posjed. A ljude vidimo rijetko. Ponekog stanovnika zatičemo kako kosi travu oko grobova ili obrađuje manji vrt.

Onda nepoznati prizor: posljedice poplave. Plitka i mutna, rijeka Bosna izgleda tako nedužno i bezopasno da s nevjericom promatramo tragove vodene linije na razini drugog kata i gomile smeća zapetljanog između grana stabala.

Usprkos odronima i zastojima stižemo na utakmicu na vrijeme. Noćno Sarajevo nas ugodno iznenađuje. Obnovljeno i osvijetljeno, središte grada je živahno i puno stranaca. Dobro je. Osim rezultata utakmice. To ćemo nastojati brzo zaboraviti.

grupa s domaćinima pred Umjetničkom akademijom

Grupa s domaćinima pred Umjetničkom akademijom u Sarajevu. Snimila Lara Tišljar

S jutrom krećemo na druženje s kolegama. Sastajemo se sa Sanjinom Lugićem, umjetnikom, pedagogom i restauratorom prisutnim u brojnim akcijama na sarajevskom kulturnom prostoru. Nismo mogli poželjeti bolje vodstvo. Angažiran je između ostaloga i u kolegijima restauriranja na Akademiji likovnih umjetnosti, kamo krećemo prvo, a bit će i na studiju restauriranja koji bi trebao zaživjeti od jeseni. Na akademiji mu se pridružuju najzaslužniji za pokretanje studija: prodekanica za nastavu, doktorica povijesti umjetnosti docentica Dubravka Pozderac Lejlić i prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, vrhunski stručnjak tehnologije i restauriranja kaligrafije i tradicionalne umjetnosti knjige. Za razliku od Hrvata koji sve očekuju od države, i to podjednako novac i organizaciju, Bosanci su od države prestali očekivati bilo što. Snalaze se kako znaju. Zahvaljujući tradicionalnoj usmjerenosti tehnologiji i dugogodišnjem iskustvu u organiziranju kolegija restauriranja, u studij kreću pripravni. Stoga, ako studij samo krene i uspije opstati, uvjereni smo da će biti dobar.

pročelje Zemaljskog muzeja s natpisima kako je muzej zatvoren i apelima na savjest građana

Pročelje Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Snimila Ksenija Škarić.

Sanjin nas nadalje vodi u Zemaljski muzej koji je već dvije godine zatvoren, a zaposlenici ne primaju plaću. Najstariji bosanski muzej osnovan za Austrougarske uprave 1888. godine zatvoren je jer mu u okviru sadašnjeg političkog uređenja države nije riješen ni pravni status ni redovito financiranje.

direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić s gostima u parku muzeja

Ravnatelj Zemaljskog muzeja u Sarajevu Adnan Busuladžić s gostima u parku muzeja. Snimila Ksenija Škarić.

Dočekao nas je i pozdravio ravnatelj muzeja, arheolog Adnan Busuladžić, koji nam je ujedno omogućio posjet svim zbirkama. Prostori su obnovljeni, a zbirke, park i botanički vrt u stanju boljem od očekivanog s obzirom na okolnosti. Očigledno je zaposlenicima stalo do svoje ustanove i predmeta, pa su se organizirali i volonterski obavljaju poslove koji su neophodni da oni trajno ne propadnu.

Mavludin Kost pokazuje gostima restauratorske radionice Gazi Husrev-begove knjižnice

Voditelj restauratorske radionice Gazi Husrev-begove knjižnice u Sarajevu Mavludin Kost s gostima u radionici. Snimila Ksenija Škarić.

Jedva da može biti različitija priča iz Gazi Husrev-begove knjižnice. Zgradu za smještaj vrijedne zbirke starih rukopisa osigurala je Islamska zajednica uz pomoć Kantona Sarajevo i općine Stari Grad, a uređenje zgrade financirala država Qatar.

oprema restauratorske radionice Gazi Husrev-begove knjižnice u Sarajevu

Oprema restauratorske radionice Gazi Husrev-begove knjižnice u Sarajevu. Snimila Ksenija Škarić.

Logično, što znači u našim prostorima neočekivano, u okvirima nove zgrade našlo se mjesta i za prostranu i dobro uređenu restauratorsku radionicu za papir i knjižnu građu. Vodi je Mevludin Kost koji nas je i upoznao s radom radionice. Uz njega su još tri restauratora, a u vrijeme naše posjete Madžida Smajkić, kolegica koja je završila studij preventivne konzervacije u Beogradu i izvodi najdelikatnije postupke konzerviranja-restauriranja papira koji se izvode isljučivo ručno.

papir oslikan šarenom marmorizacijom

Ebru – marmorizirani papir za oblaganje i ukrašavanje knjiga. Snimila Ksenija Škarić.

Nakon službenog dijela uslijedilo je upoznavanje nematerijalne baštine Sarajeva: pita i bureka, ćevapa, boze i baklava. Rasuli se po Baščaršiji, sve se pomalo i sklanjajući od kiše koja nas ganja još od izlaska iz Zemaljskog muzeja.

Predvečer se okupljamo da bismo zajednički posjetili Gazi Husrev-begovu džamiju koja je nedavno posve renovirana. Lijepo, ali šteta da su svi raniji slojevi pri tome uništeni.

Sanjin Lugić između dviju slika u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovina

Sanjin Lugić među slikama u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Snimila Ksenija Škarić.

Sutradan nas je Sanjin ponovno ugostio, ovaj put u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine gdje ga redovito angažiraju kao restauratora. Sobičak u potkrovlju ponekad se proširi na okolne prostorije pa Sanjin s većim brojem studenata konzervira i restaurira građu iz fundusa, osobito slike za izložbe koje su u pripremi. Moglo bi se, kaže, još koješta bolje organizirati i unaprijediti da je samo više razumijevanja za nužnost restauriranja unutar muzejske djelatnosti.

radoznalci pod speleološkim kacigama sjede u podzemnom tunelu

Avanturistički duh grupe na djelu u tunelima kod Visokog. Snimila Lara Tišljar.

Iz Sarajeva odlazimo nevoljko i sa zakašnjenjem. Na pumpi pred Visokim čeka nas vodič "Bosanskih piramida". Nismo zainteresirani za širi uvod koji se organizira na kiši, s pogledom na udaljene padine. Stoga nas vodi do parkirališta pred trgovačkim centrom. Tamo se dijelimo na znatiželjne i još znatiželjnije, od kojih se potonji upućuju u tunele, a prethodni u grad Visoko.

Tabačka džamija u Visokom, izgrađena od drveta

Tabačka džamija u Visokom. Snimila Ksenija Škarić.

U kratkoj šetnji gradom na obali rijeke Fojnice pozornost su nam privukle džamije. Netom restaurirana Tabačka džamija u Visokom gotovo je u potpunosti urađena od drveta.

munara i krovište Šerefudinove bijele džamije u Visokom

Šeferudinova Bijela džamija u Visokom. Snimila Ksenija Škarić.

Šerefudinovu Bijelu Džamiju projektirao je 1980. godine Zlatko Ugljen. Privukla je pozornost međunarodne stručne zajednice i višekratno je nagrađivana.

Znatiželjnici koji su otišli u tunele duhovno povezane s piramidama zadržali su se tamo zabrinjavajuće dugo. Srećom, vratili su se, mada malo zbunjeni.

zvonik i zgrade samostana izviruju iz šumarka nad rijekom

Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci. Snimio Edo Anušić.

Samostan u Kraljevoj Sutjesci predstavio nam je kustos muzeja i knjižnice fra Stjepan Duvnjak Uz nekoliko prekida samostan je gotovo šest i pol stoljeća duhovno i kulturno središte katolika toga kraja. Sadašnja crkva potječe iz sredine 19. stoljeća, ali samostanska zbirka čuva mnoštvo starije građe o kojoj franjevci izvrsno skrbe. Pored brojnih arhivskih dokumenata tu je velik broj inkunabula i drugih vrijednih knjiga, zbirka slika, etnološka građa i sakralni predmeti umjetničkoga obrta. Vezena kazula s motivom Raspeća potječe čak iz 15. stoljeća. Fra Stjepan pripovijeda kako je nekoliko predmeta samostan 1871. godine dao biskupu Strossmayeru na čuvanje, s namjerom da se vrate kad sigurnosni uvjeti budu ostvareni, a oni ni do danas nisu vraćeni, već su postali dio fundusa Strossmayerove galerije u Zagrebu.

fra Stjepan Duvnjak u knjižnici samostana u Kraljevoj Sutjesci

Fra Stjepan Duvnjak u knjižnici franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. Snimila Ksenija Škarić.

Koliko različitih slika u dva dana Bosne! Ne možemo ne primijetiti: sve valjano događa se nastojanjem i brigom pojedinaca kojima je stalo.

Valid HTML 4.01 Strict Valid CSS

Stranice postavljene u srijedu, 28. ožujka 2012. Izmijenjeno u utorak 17. lipnja 2014.