Fragment sarkofaga s Manastirina u Saloni, originalna polikromija ili kontaminacija okolnim biološkim supstancama. Snimila Vinka Marinković, 2017.
Područje istočne obale Jadrana obiluje lokacijama živih i ugaslih kamenoloma, te kamenom kao geološkom sirovinom. Oblikovanje u kamenu bitno je obilježje dalmatinske umjetnosti i graditeljstva. Tu je sve s kamenom nerazmrsivo isprepleteno. Ljudi su kamen oduvijek znali „pripitomiti“ u razne namjene, od kamena u mlinskom pogonu, do poklopca sarkofaga, kapitela na prozorskoj bifori, obiteljskog grba na palači ili dijela liturgijskog namještaja u sakralnim prostorima. Kada pogledamo neku sakralnu građevinu u Dalmaciji iz više perspektiva, kamen je korišten u svim fazama izgradnje i opremanja crkve, od temelja do zvonika. Kamenom se popravljalo kroz prošlost, skulpture i oltari su se mijenjali zajedno s liturgijskim pravilima ili promjenama vladara…
Fragment akantovog lista, Arheološki muzej Narona. Snimio Vedran Kundić, 2018.
Pri prvom posjetu nekadašnjem Dioklecijanovom mauzoleju, današnjoj splitskoj katedrali, mogu se stratigrafski iščitavati slojevi povijesti zabilježeni na površini kamenih elemenata, kako građevnih elemenata zidova tako i dekoracija na njima, a jednako tako i na površini kamenih skulptura i reljefa nastalih u različitim povijesnim razdobljima.
Fragment akantovog lista, Arheološki muzej Narona, detalj s vidljivom polikromijom ispod površinskog sloja nečistoća. Snimio Vedran Kundić, 2018.
Razumijevanje epiderme kamene baštine rezime je dugogodišnjeg promatranja umjetnina kroz prizmu restauratorske struke. U težnji da se umjetnina ili kamena građevina prezentira u svojoj punoj ljepoti izvornog izgleda, često zaboravljamo da slojevi nataloženi na površini kamena daju čitav niz informacija o zbivanjima u proteklim godinama. Radeći na različitim studijama slučaja, istraživanja su usmjerena na sljedeća pitanja: Kako pristupiti proučavanju boja na kamenim spomenicima? Što sve kriju slojevi vremena na kamenim skulpturama? Koje metode koristimo da bismo identificirali boju? Mogu li nam povijesni izvori pomoći pri istraživanju? Tražimo uzorke izvornih boja na kamenim artefaktima, identificiramo ih upotrebom instrumentalnih metoda i analiza, te otkrivamo koje su palete boja dostupne u određenim vremenskim razdobljima.
Luneta južnog portala katedrale Sv. Stošije u Zadru, dragocjen izvor za percepciju izvorne površine portala. Snimila Miona Miliša 2016.
Predavanje 'Epiderma kamene baštine', osmišljeno je da bi približilo neke studije pronađenih izvornih ostataka boje na kamenim spomenicima, iz različitih vremenskih perioda. U izlaganju su predstavljeni rezultati analiza na nekim antičkim kamenim skulpturama, srednjovjekovnim kamenim reljefima iz Dubrovnika, Splita i Zadra, te na sakralnim kamenim elementima i grbovima iz perioda renesanse.
Ciborij prokonzula Grgura u Arheološkom muzeju u Zadru. Tragovi originalne polikromije s lijeve bočne arkade. Detalj ostatka plavog obojenja pod mikroskopom, uvećanje 150 x. Snimila Miona Miliša 2015.
Dugo vremena kamena skulptura je bila percipirana bez svog završnog bojanog sloja. Boja s vremenom reagira s okolišem, odvaja se od površine i propada. Ostatke koje nije pregazilo vrijeme, svjetlost ili oscilacije u temperaturi, uklanjaju čišćenja površine kroz povijest (najviše u prošlom stoljeću) pod krinkom „nečistoće“ na površini kamenih skulptura. Skromni ostaci mogu se detektirati i konsolidirati pomoću detaljnih dokumentacija zatečenog stanja.
Ciborij prokonzula Grgura u Arheološkom muzeju u Zadru. Tragovi originalne polikromije s lijeve bočne arkade. Detalj crvenog obojenja pod mikroskopom, uvećanje 150 x. Snimila Miona Miliša 2015.
Razvojem tehnologije i interdisciplinarnih znanosti, te dostupnošću mnogih instrumenata i analitičkih metoda, možemo dokumentirati, analizirati i interpretirati uzorke originalnih slojeva polikromije. Paradoks vremena u kojem živimo jest da usprkos nevjerojatnom napretku u tehnologiji i znanosti, te njihovom ispreplitanju u korist dokumentiranja i očuvanja baštine, predmeti po depoima, kao i ostaci nekih izvornih slojeva (tragovi ostataka boje na kamenim spomenicima), propadaju odneseni u zaborav, kao i njihov originalni izgled.
Predavanje Mione Miliše na ovu temu možete u cijelosti poslušati na YouTube
Stranice postavljene u srijedu, 28. ožujka 2012. Izmijenjeno u nedjelju 25. listopada 2020.
