Filip Dobrošević u dominikanskom samostanu u Dubrovniku god. 1966., kada je radio na popravku pale obitelji Đorđić Nikole Božidarevića. Snimio Davor Domančić.
Konzervatorsko-restauratorska struka oplakuje smrt Filipa Dobroševića koji je preminuo u Splitu 12. siječnja 2021. u 91. godini života. Kad je 1954. Cvito Fisković, patrijarh suvremene hrvatske povijesno-umjetničke discipline, osnovao restauratorsku radionicu u sklopu Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu, Dobrošević je bio prvi zaposlenik. Rođen je 9. srpnja 1930. godine u Donjem selu na otoku Šolti, proveo zadnje godine Drugog svjetskog rata u El Shattu, poznatom izbjegličkom logoru na Sinaju. Završio je kiparski odjel Škole za primijenjenu umjetnost u Splitu, pa se u nekoliko navrata okušao i u poslijeratnoj spomeničkoj skulpturi.
U Konzervatorskom zavodu je marljivo prionuo usavršavanju boraveći u više navrata u radionici Zavoda za restauriranje umjetnina JAZU u Zagrebu (kod Ivice Lončarića, Stanislave Dekleve, Zvonimira Wyroubala i Bruna Bulića). U Saveznom institutu u Beogradu učio je restauraciju fresaka (kod Franje Hermana, Mile Medić, Đorđine Stojanović-Gabričević i kemičara Mihajla Vunjaka). O vlastitom trošku potom je posjetio restauratorske radionice u Rimu, Firenci i Veneciji.
Danas se može činiti čudnim da su u toj splitskoj konzervatorsko-restauratorskoj radionici sve do 1978. radili isključivo preparatori sa srednjom stručnom spremom i to na baš najvrjednijim našim umjetninama – na pr. na djelima tzv. Splitske romaničke škole i Dalmatinske slikarske škole 15. stoljeća. Ali, zahtjevi tih godina su bili urgentni. Još nije sazrelo vrijeme za specijalizaciju, pa je radio sve - od slika na drvu i platnu, fresaka i kamenih skulptura, do papira. Dobrošević je sa svojim kolegama učio “u hodu” i uspio provesti restauratorske zahvate na desetcima umjetnina spašavajući ih od propadanja, u pravilu iscrpno dokumentirajući provedeni postupak.
Bio je aktivan u struci i nakon odlaska u mirovinu. Još nedavno je došao u radionicu Hrvatskog restauratorskog zavoda znatiželjan da vidi “restauraciju restauracije” glasovite ikone Gospe od Žnjana, na kojoj je sam davno radio. Svojom duhovitošću i vitalnošću bio je omiljen u struci, koja tek treba dati zaokruženu ocjenu njegovog višedesetljetnog djelovanja.
Joško Belamarić
14. siječnja 2021.
Stranice postavljene u srijedu, 28. ožujka 2012. Izmijenjeno u nedjelju, 24. siječnja 2021.
