IIC - Međunarodni institut za reastauriranje povijesnih i umjetničkih djela - Hrvatska grupa

Udruživanje istraživača baštine

Heritage Science – promicanje interdisciplinarnog istraživačkog rada na predmetima, zbirkama, građevinama i gradovima kulturne baštine

Piše: Valentina Ljubić Tobisch; fotografije: Valentina Ljubić Tobisch

Znanost o baštini

trodimenzionalno spajanje digitalne slike

Heritage science, ili hrvatski znanost o baštini, je interdisciplinarna domena rada koja se bavi znanstvenim istraživanjem cjelokupne baštine. Znanost o baštini temelji se na različitim područjima prirodnih i humanističkih znanosti te na tehničkim disciplinama. Usredotočena je na povećanje razumijevanja, brigu i postojano korištenje baštine, kako bi se kroz nju sada, ali i u budućnosti, obogatilo naše cjelokupno društvo. Ovaj skupni pojam obuhvaća sve oblike znanstvenog istraživanja na tom području te okuplja znanstvenike i istraživače koji su uključeni u očuvanje, interpretaciju i upravljanje kulturnom baštinom.

Pojam heritage science se šire počeo koristiti od 2006. godine, kada je postalo očitije da ustaljeni pojmovi poput conservation science ili preservation science ne objedinjuju dovoljno kompleksnost znanstvenog pristupa u području kulturne baštine. Sve osobe koje svojim dužnostima u muzejima, galerijama, knjižnicama, arhivima, na sveučilištima i drugim istraživačkim institucijama omogućuju pristup, interpretaciju i upravljanje baštinom, te svojim istraživačkim radom podupiru odluke o potrebnim preventivnim, konzervatorskim i restauratorskim mjerama dio su ovog područja djelovanja. One svojim aktivnostima ujedno šire i društvenu svijest o nacionalnoj i svjetskoj baštini.

E-RIHS, European Research Infrastructure for Heritage Science

Godine 2017. osnovan je European Research Infrastructure for Heritage Science (E-RIHS). Radi se o prvom pokušaju umrežavanja europskih istraživačkih infrastruktura sa znanstvenim djelovanjem u području kulturne baštine. Široka istraživačka mreža podupire znanosti u tumačenju, očuvanju i upravljanju kulturnom baštinom s namjerom da se omogući lakši pristup istraživačkim infrastrukturama, trenutno dostupnim samo u ograničenoj mjeri.

Ciljevi E-RIHS-a su sljedeći:

  • objedinjavanje sadržaja i infrastrukture kroz razmjenu između muzeja, galerija, arhiva, zbirki, sveučilišta, znanstvenih institucija, malih i srednjih poduzeća te samostalnih stručnih osoba
  • ustroj i trajno učvršćivanje stručnog znanja te učinkovit prijenos znanja u području kulturne baštine
  • sudjelovanje čim većeg broja zemalja u internacionalnim znanstvenim programima i članstvo u E-RIHS, European Research Infrastructure for Heritage Science.

E-RIHS potiče napredak u velikim i srednjim laboratorijima, prijenosnoj tehnologiji i znanstvenim datotekama. U svrhu podržavanja široke palete pojedinačnih istraživanja na malim i velikim predmetima te provođenja dugoročnih međunarodnih projekata, E-RIHS je definirao četiri pristupne platforme:

  • DIGILAB (digitaliziranje i arhiviranje podataka): mrežno dostupni znanstveni podaci iz područja kulturne baštine
  • ARCHLAB (pristup arhivima i zbirkama): omogućava pristup stvarnim i digitalnim zbirkama koje se sastoje od objekata, tehničkih crteža, fotografija, probnog originalnog i referentnog materijala, analitičkih podataka i dokumentacija o, primjerice, već provedenim istraživačkim ili konzervatorsko-restauratorskim radovima
  • FIXLAB (pristup naprednim laboratorijima): omogućava pristup velikim i srednjim stacionarnim istraživačkim organizacijama, kao što su akceleratori čestica, neutrona i laserskih izvora
  • MOLAB (mobilni instrumenti za in-situ dijagnostiku): omogućava pristup velikom izboru mobilnih analitičkih instrumenata za neinvazivna in-situ mjerenja.

E-RIHS koristi sinergiju akademija, istraživačkih centara, muzeja i kulturnih institucija. Na službenoj stranici se mogu pronaći svi podaci o njegovom djelovanju, partnerima i razvoju.

Trenutno stanje

stare fotogrametrijske stereoskopske naočale na također starom njemačkom priručniku fotografije

E-RIHS je trenutno u pripremnoj fazi. Detaljan opis o koordinaciji aktivnosti i potpori djelovanju E-RIHS PP “Preparatory Phase and support to early phase of ESFRI projects” uljučeni su u poziv H2020-INFRADEV-02-2016. Informacije o pripremnoj fazi E-RIHS PP dostupne su na stranici HORIZON 2020.

Budući da ideja tog znanstvenog umrežavanja potječe iz Italije, i sam centar E-RIHS-a bi trebao biti tamo smješten, uz nacionalna središta i regionalna čvorišta u svim zemljama sudionicama. Uz Italiju, ukupno 17 drugih europskih zemalja za sada je službeno uključeno u program, dok je narednih 10 u statusu promatrača.

Tako je, primjerice, osnivanjem Slovenskog vozlišča Evropske raziskovalne infrastrukture za dediščinsko znanost (Slovenskog središta europske istraživačke infrastrukture za znanost o baštini) i u susjednoj nam Sloveniji 2018. godine osnovan ogranak E-RIHS-a. Potpisivanjem memoranduma 2019. godine Slovenija je i službeno postala jedna od članica ove znanstvene mreže. Detaljnije informacije o djelovanju E-RIHS Slovenija možete pronaći na njihovim stranicama.

Heritage Science Austria (HSA), osnovan 2017. godine, svojim djelovanjem želi povezati austrijsku baštinsku zajednicu iz područja prirodnih znanosti, tehnologije i humanističkih znanosti. Program podržavaju pet velikih austrijskih sveučilišta, kao i Austrijska akademija znanosti. Više informacija dostupno je na službenoj stranici HSA.

Pozor, pažnja, baština – vizija budućnosti

Velika prednost članica E-RIHS-a je svakako mogućnost izmjene znanja i korištenje zajednički dostupnih podataka i opreme na otvorenom međunarodnom nivou. Pristup laboratorijima, zbirkama, arhivima i raspoloživom stručnom znanju potrebnom za uspješnije razumijevanje, upravljanje i održivost baštine od velike je vrijednosti za rad na jedinstvenim primjercima, ali i većim zbirkama baštinskih predmeta. Ustrojstvo trajne europske istraživačke infrastrukture, također će uveliko utjecati na društveni i gospodarski razvoj zemalja članica.

Razvoj nacionalnog udruženja Heritage Science na području Republike Hrvatske značajno bi pridonio nadogradnji znanja i vještina te osigurao visoku kvalitetu očuvanja baštine u našoj zemlji. Novoosnovana radna skupina IIC – Hrvatska grupa: umrežavanje istraživačkih mogućnosti i stručnog znanja za kulturnu baštinu na području Republike Hrvatske uspostavljena je s namjerom da se po prvi put stvori pregled svih u Hrvatskoj dostupnih znanstvenih nadležnosti i institucija na području zaštite kulturne baštine. Radna grupa trenutno djeluje u sljedećem timu stručnjaka: Valentina Ljubić Tobisch, Žana Matulić Bilač, Nevena Krstulović, Aida Grga, Jelena Zagora, Dragica Krstić, Josipa Marić, Vladan Desnica, Ivica Ljubenkov i Dubravka Jembrih-Simbürger.

Vaš doprinos izgradnji znanstvene zajednice o baštinskom nasljeđu!

Radite li u području kulturne baštine i zainteresirani ste za razmjenu informacija, valentina točka ljubic točka tobisch et iic povlaka hrvatskagrupa točka hr (obrana od spama). Rado ćemo vas obavještavati o daljem razvoju programa i njegovoj, nadajmo se skoroj, implementaciji u Republici Hrvatskoj.

Valid HTML 4.01 Strict Valid CSS
Stranice postavljene u utorak, 28. ožujka 2012. Izmijenjeno u utorak, 1. rujna 2020.