Osvrt iz pera Jurice Matijevića, izvanrednog profesora na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke Akademije u Splitu. Sve fotografije snimila je Žana Matulić Bilač, konzervatorica-restauratorica savjetnica u Hrvatskom restauratorskom zavodu i izvanredna profesorica na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke Akademije u Splitu.
U srijedu, 25. veljače 2017., održan je prvi susret ciklusa „10 priručnika o restauriranju”. Vijest o pokretanju ovakve aktivnosti raduje jer se među konzervatorima-restauratorima, kao i osobama iz drugih djelatnosti povezanih sa zaštitom baštine, u Splitu, ali i puno šire, osjeća manjak stručnih sadržaja. Činjenica da iza projekta stoji Žana Matulić Bilač nije ostavljala mjesta sumnji da će događaj biti protkan snažnom osobnom crtom kako nje kao kreatora programa tako i odabranog predavača. Prvom priručniku odazvao se vrlo velik broj slušatelja i sugestivan prostor potkrovlja Etnografskog muzeja bio je ispunjen gotovo do posljednjeg mjesta. Bilo je lijepo u auditoriju vidjeti konzervatore-restauratore, konzervatore i druge kolege iz različitih miljea – od djelatnika HRZ-a i muzeja, preko studenata do privatnih restauratora.
Predavač koji je otvorio ciklus „10 priručnika o restauriranju” je dr. sc. Goran Nikšić, konzervator arhitekt s višedesetljetnim iskustvom zaštite najistaknutijih i najkompleksnijih spomenika splitske povijesne jezgre. Iako je Goranovo izlaganje trajalo gotovo dva sata osobni ulog izlagača, jasnoća misli i lucidnost izrečenoga učinili su da je vrijeme prošlo za čas.
U prvom dijelu Goran je govorio o vlastitom profesionalnom sazrijevanju, otkrivao vlastitu filozofiju i etiku koje stoje u podlozi svih zahvata koje je vodio ili vodi. Naglasio je suradnju sa širokom paletom ljudi, od specijalista koji se bave uvođenjem sofisticiranih dijagnostičkih metoda do zanatlija - vrhunskih „meštara” tradicionalnih zanata. I jedni i drugi Goranu su bili važni i cijenjeni suradnici, ali podjednako i učitelji. Slušatelj je jasno mogao uočiti kako je Goranova otvorenost uma za neprestano učenje ključ za razumijevanje inovativnosti koja se veže uz praktično sve njegove projekte.
U drugom dijelu Priručnika dao je presjek svog rada na ključnim objektima Dioklecijanove palače: Jupiterovu hramu (krstionici sv. Ivana), Peristilu, Zlatnim vratima, Katedrali i Vestibulu, projektu koji je dovršen 2016. godine. Na svakom primjeru do izražaja je dolazilo dubinsko poznavanje prirode konkretnog spomenika i uranjanje u njegov slojeviti karakter. Iz takvog suživljavanja u istraživačkoj fazi organski se razvijao koncept i slijed konkretnog zahvata. Program Goranovog Priručnika uključio je i obilazak spomenika o kojima je bilo riječ tijekom predavanja.
Snažan i dugotrajan pljesak upućen na kraju podjednako i Goranu i Žani potvrdio je zadovoljstvo kolega organiziranim događajem. Koncept Priručnika daje nam za pravo očekivati s nestrpljenjem slijedećeg predavača.
