Izvješćuje Stela Grmoljez Ivanković viša konzervatorica-restauratorica u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Fotografije snimila Žana Matulić Bilač, konzervatorica-restauratorica savjetnica u Hrvatskom restauratorskom zavodu, izvanredna profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu i pokretačica i voditeljica ciklusa „10 priručnika o restauriranju“.
prema kapeli sv. Jakova
Kapelu sv. Jakova predstavila nam je predstojnica katedre za restauriranje umjetnina na Akademiji likovne umjetnosti – Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnika u Zagrebu, Zvjezdana Jembrih. U svom nadahnutom izlaganju upoznala nas je s kultnom ulogom te devastirane kapele u kontekstu vjerskog života tog dijela Hrvatskog zagorja te o dugotrajnim pokušajima njezinog restauriranja, povezanim s mnogim problemima i poteškoćama.
u kapeli sv. Jakova
Vjerojatno izgrađena od strane Pavlina početkom 15. stoljeća, ta gotička, barokizirana građevina već je početkom 20. stoljeća bila u izuzetno lošem stanju, a u zrakoplovnim bombardiranjima potkraj Drugog svjetskog rata stradao je njezin svod, s čime je započela i devastacija cjelokupnog crkvenog inventara. Kolegica Jembrih opisala nam je mukotrpnu i dugotrajnu borbu koju su konzervatori vodili u pokušaju njezinog očuvanja i restauracije, često se pri tome suočavajući s vlastima, nestručnjacima i ignorantima. Zbog svega toga od nekada bogatog baroknog inventara kapele sv. Jakoba do danas je ostalo samo trinaest djelomično sačuvanih skulptura, uz nekoliko fragmenata oltarne arhitekture i ornamentike te dva ovalna medaljona – slike na platnu s atika bočnih oltara. U posljednjih desetak godina intenzivirani su radovi na arhitekturi kapele (nadzor Konzervatorskog odjela u Krapini), dok njezin preostali inventar od 2011. godine istražuju te spašavaju studenti i nastavnici Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina pri zagrebačkoj ALU.
Iznimno zanimljivi obilazak ovog svetog mjesta, smještenog na uzvisini koja premošćuje lepoglavsku i radobojsku dolinu, još jednom nam je ukazao i na neke gotovo paradigmatske probleme s kojima se u prošlosti susretala naša struka.
kapela sv. Jurja
Ponešto drugačije iskustvo donio nam je obilazak crkve Sv. Marije Snježne u Belcu. Jedan od najljepših primjera barokne crkvene arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj, crkva Sv. Marije prvi put spominje se 1676., a njezina temeljita restauracija završena je prije desetak godina.
Kolegica Sambolić, djelatnica Hrvatskog restauratorskog zavoda, još je kao srednjoškolka iz Belca pratila radove restauracije što ju je u značajnoj mjeri i odredilo za njezin budući poziv restauratorice. Osim što nam je dala zanimljiv presjek konzervatorsko-restauratorskih radova na crkvi, u čemu je kasnije i sama sudjelovala, Ivana Sambolić upoznala nas je i s nerazumijevanjem lokalnih vlasti koje nisu pokazale spremnost za pomoć u njezinoj obnovi, očito je ne prepoznajući kao reprezentativni spomenik baštine, potencijalno zanimljiv i za turističku prezentaciju. Tome unatoč, crkva je temeljito restaurirana te je danas dostupna kultu i posjetiteljima u svom punom sjaju.
u kapeli sv. Jurja
Kolegica Sambolić također nas je odvela i do najstarije nedavno konzervirane romaničko-gotičke kapele sv. Jurja, upoznajući nas s njezinom poviješću, istraživanjima i trenutnim stanjem.
Sedmi susret iz ciklusa „10 priručnika o restauriranju“, koji nam je otvorio i nove vizure na prelijepe pejzaže Hrvatskog zagorja, protekao je u izuzetno dobrom raspoloženju i druženju, pokazavši kao i prethodnih šest stručnih ekskurzija, svu razložnost i svrsishodnost ovog programa.
Stranice postavljene u srijedu, 28. ožujka 2012. Izmijenjeno u utorak 24. listopada 2017.
