IIC – Međunarodni institut za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela – Hrvatska grupa

Izložba SOS za svece – suvremeni poticaj revitalizaciji kapele svetoga Jakoba povrh Očure

brojni uzvanici i posjetitelji pred crkvom svetog Jakova na Očuri

snimio Davor Špoljar

Barokizirana gotička kapela svetoga Jakoba u Gorjanima Sutinskim, poznatija po toponimu Očura, ove je jeseni još jednom oživjela. U svojoj je prošlosti često bila građena i zapuštana, devastirana i obnavljana. Drugi svjetski rat je značio važnu povijesnu prekretnicu nakon koje je bila oštećena i stavljena van funkcije, no nakon koje su postojale više ili manje uspješne inicijative i napori za njenim očuvanjem.

U kapeli je 20. listopada 2022. godine na inicijativu Zvjezdane Jembrih, redovite profesorice na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, in situ, u autentičnom prostoru kapele otvorena izložba konzerviranih skulptura i fragmenata baroknih oltara kapele pod naslovom SOS za svece. Izlazak iz institucijskih prostora te odmak od uobičajenih očišta značili su izazov i rizik, a rezultirali uspješnom promjenom paradigme i percepcije. Izložbu je na koti od 460 m nadmorske visine u okviru Dana općine Radoboj, uz prisustvo mnogobrojnih posjetioca, stručnjaka, gostiju i stanovnika radobojskoga kraja svečano otvorio dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, red. prof. Tomislav Buntak.

profesorica Jembrih govori na otvorenju izložbe u crkvi svetog Jakova

snimio Davor Špoljar

Isti je dan u obližnjem Muzeju Radboa u Radoboju otvoren dvodnevni znanstveno-stručni skup O kapeli sv. Jakoba iliti Bl. Marie Devicze zvêrhu Hotchure milosche izkazujuche, posvećen dr. sc. Miji Koradeu (1947. – 2020.), istraživaču i promicatelju hrvatske povijesti, kulture i sakralne baštine. Ovaj je skup okupio dvadeset i pet znanstvenika i stručnjaka s područja arheologije, povijesti, jezikoslovlja, etnologije, povijesti umjetnosti, konzerviranja-restauriranja, prirodoznanstvenih disciplina, muzeologije i zaštite kulturne baštine, koji su svojim izlaganjima obuhvatili različite aspekte ovoga značajnog sakralnog objekta i njegovog okruženja koje tvori potencijalni kulturni krajolik mnogoznačnih vrijednosti.

kopija obnovljene kasnogotičke skulpture Bogorodice s Djetetom

snimila Zvjezdana Jembrih

Izložba apelirajućeg naziva SOS za svece mogla bi se nazvati i povratkom preostalog inventara u njihov domicilni sakralni prostor. Radi se, naime, o dvanaestak skulptura, ostacima oltarne arhitekture i ornamentike nekada bogate barokne opreme ove izuzetne kapele, smještene na nekada važnom prijevoju zagorskih planina Strahinjščice i Ivančice, nedaleko srednjovjekovnoga grada Krapine i pavlinskoga samostana u Lepoglavi. Ovo važno hodočasničko, sajmeno i sveto mjesto, koje je još sredinom 18. stoljeća apostrofirao pavlinski pisac i propovjednik Hilarion Gašparoti u četvrtom svesku svojeg značajnog djela Czvet szveteh, danas na rubu zaborava, time je dobilo priliku i smjernice, ne samo za preživljavanje nego i oživljavanje.

pogled na izložbu kroz portal crkve

snimio Jure Kokeza

Voditeljica višegodišnjeg projekta SOS za svece Zvjezdana Jembrih je okupila i animirala interdisciplinarni tim suradnika. Muzej Radboa, odnedavna otvoren u obližnjem Radoboju, kao i općina Radoboj, kao domaćini i suorganizatori, uz Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu ostvarili su završnicu ovoga projekta. Projekt je, međutim, započet još 2010. godine na inicijativu voditeljice projekta, a u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Krapini. Naime, od tada su kroz nastavu, diplomske radove i restauratorsku praksu izvođeni istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi na „rasutom“, zagubljenom i teško oštećenom preostalom drvenom inventaru kapele sv. Jakoba. U okviru dvaju diplomskih radova pod, mentorstvom Zvjezdane Jembrih te uz komentorstva Zvonimire Obad (diplomant Luka Krešimir Stipić) i Ane Božičević (diplomant Marko Rizvić), izrađena je vizualna i tehnološka kopija gotičke skulpture Bogorodica s Djetetom. Izvorna skulptura pohranjena je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, a kopija postavljena u svetište kapele, kao središnji liturgijski lik danas opustjele kapele. Inicijativu kao i financijsku potporu za izradu kopije dala je Lady Jadranka Beresford Peirce i njezina zaklada The international Trust for Croatian Monuments.

Pogled na izloženu obnovljenu skulpturu svetog Ivana Krstitelja

snimila Sanja Bacharach Krištofić

Proces obrazovanja studenata, te procesi spašavanja, istraživanja, valoriziranja, konzerviranja i restauriranja, kao i interdisciplinarne suradnje, spojeni su ovim projektom u živo tkivo, koje je doprinijelo osvještavanju i oživljavanju ne samo sakralne baštine, već i krajolika, a nadasve lokalne zajednice.

Izložba SOS za svece prikaz je i dokaz tih djelovanja, s trovrsnim tekstovima koje potpisuju, uz uvodni tekst prof. Jembrih, izv. prof. dr. sc. Danko Šourek (povijesno-umjetnički aspekt), te doc. Ana Božičević (konzervatorsko-restauratorski aspekt). Koncepciju izložbe, pak, uz Zvjezdanu Jembrih potpisuje dizajnerski studio Bachrach-Krištofić, kao i likovni postav, koji je u napola obnovljenom prostoru kapele, na „pustoj i dalekoj“ lokaciji (koju danas GPS ipak pouzdano registrira), predstavljao poseban izazov. Kataloški dio obradila je Valentina Šaš Bakša, grafičku pripremu kataloga Tessa Bachrach Krištofić, a autor fotografija je Mario Krištofić. Recenzenti kataloga su izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić i mag. art. Barbara Horvat Kavazović, ujedno aktualni pročelnici dvaju odsjeka (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu), čija suradnja postaje sve očitija.

pogled s kora crkve svetog Jakova na izložbu dolje u lađi crkve

snimila Zvjezdana Jembrih

Za kraj ćemo izdvojiti citat iz uvodnog teksta Zvjezdane Jembrih u katalogu izložbe SOS za svece: „Ovo nije uobičajena izložba. Prostor kapele sv. Jakoba nije nimalo izložbeni, još manje muzejski. On je sakralan, zaseban, profinjen i nježan zbog svoje arhitekture, svoje simbioze gotike i baroka, zbog svoje svjetlosti, zbog taloga svojih značenja i poruka, ali on je i brutalan i gol zbog svojih devastacija, nedovršene obnove i zanemarenosti. Upravo takav prostor nam treba, sa svim svojim značenjima i porukama – da se pitamo i da odgovaramo. Da pamtimo, promišljamo, da djelujemo, ali i da svjedočimo o spašenome i o spašavanju koje je – kao i uvijek – u tijeku”.

Valid HTML 4.01 Strict Valid CSS

Stranice postavljene u srijedu, 28. ožujka 2012. Izmijenjeno u srijedu 9. studenog 2022.