Priredila Sagita Mirjam Sunara, docentica na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu
Na 9. međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije, koja je sredinom travnja održana u Splitu, rezultate svoga rada predstavila su trideset i četiri studenta konzervacije-restauracije iz Hrvatske i Slovenije. Organizator je bio Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu (UMAS). Pored splitske Akademije, na konferenciji su sudjelovali: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (ALU), Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku (OZUR) te Akademija za likovnu umjetnost i oblikovanje Sveučilišta u Ljubljani (ALUO). Konferencija je trajala dva dana i obuhvatila četrnaest predavanja, izložbu postera, tematski okrugli stol i posjet restauratorskim radionicama Umjetničke akademije.
Deveta po redu Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije donijela je nekoliko novosti. Prvo i najvažnije, pokrenuta je službena web stranica na kojoj su uoči konferencije objavljeni sažeci svih predavanja i postera. Krajem travnja na istome će mjestu biti dostupni cjeloviti tekstovi usmenih izlaganja i posteri u PDF formatu. Publiciranje konferencijskih materijala ranije nije bilo moguće zbog skromnih financijskih sredstava kojima fakulteti raspolažu. Ove su se godine organizatori izborili za financijsku potporu Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu. Rezultat je web stranica koja će stručne i znanstvene radove prezentirane na konferenciji učiniti trajno dostupnima novim generacijama studenata, ali i javnosti.
U sklopu konferencije prvi je put organizirana izložba postera. Organizatori su željeli dati priliku svim zainteresiranim studentima da predstave projekte u kojima su sudjelovali. Budući da je broj predavača ograničen (svaki fakultet u pravilu "daje" četiri studenta-predavača), izložba postera nametnula se kao logičan izbor. Ideja je naišla na dobar odjek pa je na konferenciji predstavljeno čak deset postera.
Velika novost bila je uvođenje nagrade za najbolje usmeno izlaganje, najbolju Power Point prezentaciju i najbolji poster. Nagrada je ponijela ime Zvonimira Wyroubala (1900.-1990.), začetnika restauratorske službe u Hrvatskoj. Ferdinand Meder, v.d. ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, pozdravio je ovu inicijativu. "Smatram da se i tim činom odaje priznanje konzervatorsko-restauratorskoj profesiji," istaknuo je u pismo koje je uputio organizatorima, "Tim više jer je toj našoj profesiji kao zasebnoj stručnoj i znanstvenoj disciplini i nadalje potrebna svekolika afirmacija kako bi trajno osigurala svoje mjesto i status s razvojnim potencijalima u sustavu zaštite kulturne baštine.".
U sklopu konferencije organiziran je okrugli stol na temu uvjeta za stjecanje temeljnih stručnih zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. I ranijih su godina konferencije uključivale okrugli stol, no rasprave su se najčešće vodile u ležernoj atmosferi, a bile su namijenjene isključivo studentima. Organizatori su se ovaj put odlučili za moderiranu raspravu. To je ujedno bila prilika da predstavnici visokoškolskih ustanova zajednički rasprave pitanja značajna za konzervatorsko-restauratorsku struku.
Iako su zagrebački studenti redom imali izvrsna izlaganja, nagradu za najbolje predavanje zasluženo je odnijela Martina Tekavec (ALUO). Nagradu "Zvonimir Wyroubal" za najbolju Power Point prezentaciju publika je dodijelila Eleni Jurić (UMAS). Dubrovački studenti dobili su najviše pohvala za postere pa nitko nije bilo iznenađen kada je "Zvonimir Wyroubal" za najbolji poster otišao u ruke Nataše Treursić (OZUR).
Pored plakete koju je dizajnirao umjetnik Vedran Perkov, a izradila tvrtka Salona Var, nagrađeni studenti dobili su poklon-pakete tvrtke Crescat. Dodjela nagrada protekla je u pozitivnoj atmosferi; svi su dobitnici pozdravljeni pljeskom i ovacijama. Organizatori su pohvalili sve predavače i autore postera, a osobito njihove mentore.
Naziv nagrade zaslužuje kratko obrazloženje. Organizatori su se odlučili za ime Zvonimira Wyroubala, restauratora čiji je rad bio presudan za razvoj restauratorske službe u Hrvatskoj. Godine 1942., u jeku Drugog svjetskog rata, Wyroubal je s Vladimirom Tkalčićem osnovao prvu javnu restauratorsku radionicu u Hrvatskoj. Tu je radionicu 1948. godine preuzela Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i pretvorila u Restauratorski zavod. Wyroubal je na čelu te ustanove bio gotovo do svog umirovljenja. Restauratorski je zavod pod njegovim ravnanjem imao ključnu ulogu u osnivanju restauratorske radionice u Zadru te razvoju restauratorskih radionica u Splitu i Rijeci. Pored toga, Zavod je imao stručno-pedagoški program u sklopu kojega su organizirani tečajevi za fotografiranje i restauriranje. Potonji su bili namijenjeni studentima Akademije primijenjenih umjetnosti i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a svrha im je bila potaknuti kod studenata interes za konzervatorsko-restauratorsku profesiju. Wyroubal je objavio gotovo četrdeset stručnih i znanstvenih radova. Uz to je bio autor prve restauratorske izložbe u Hrvatskoj (Muzej za umjetnost i obrt, 19. – 17. veljače 1946.), izložbe koja je za cilj imala zainteresirati širu javnost za tu problematiku i upoznati je s radom restauratora. Zbog svega navedenog, članovi organizacijskog odbora smatrali su da nagrada treba ponijeti Wyroubalovo ime.
U sklopu konferencije održan je okrugli stol na temu uvjeta za stjecanje temeljnih stručnih zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. Dvosatnu raspravu moderirala je Sagita Mirjam Sunara, a sudjelovali su: mr. art Ivana Letilović, Lana Kekez i Elena Jurić, bivše studentice splitskog studija konzervacije-restauracije, Elena Gudelj, rukovoditeljica Odsjeka aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Split, Elvira Šarić Kostić, ravnateljica Muzeja grada Splita, i Milivoj Hekman iz Pravne službe Grada Splita. Govornici su se dotakli brojnih tema, između ostalog i Pravilnika o stručnim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja. Razgovaralo se o mogućnosti skraćivanja perioda stažiranja diplomiranim konzervatorima-restauratorima i magistrima konzervacije-restauracije te o izmjeni odredbe po kojoj stručni ispit može polagati svatko tko ima visoku stručnu spremu i dvije godine radnog staža. Predstavnici studija konzervacije-restauracije izrazili su nadu da će Ministarstvo kulture učiniti visokoškolske institucije partnerima u odlučivanju o ovim pitanjima.
